Monitor.co.me

ALEKSANDAR SAŠA ZEKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVJETA ZA GRAĐANSKU KONTROLU RADA POLICIJE: Kultura ćutanja

E-mail Ispis PDF
sasaMONITOR: Savjet za građansku kontrolu rada policije prvi put će održati sjednicu na kojoj će o temama važnim za crnogorsku javnost razgovarati sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem i njegovim saradnicima. O kojim će se temama govoriti?
ZEKOVIĆ: Činjenica da rukovodstvo policije dolazi na sjednicu Savjeta može biti nagovještaj kvalitetnijeg i sadržajnijeg odnosa prema građanskom nadzoru policije. Sigurno je da ćemo otvoriti pitanja koja su od interesa javnosti, poput bezbjednosti, primjene zakona, kredibiliteta i integriteta policije. Pokrenućemo diskusiju kako da građani Crne Gore imaju produktivniji nadzor i da se popravi narušena odgovornost. Nedostatak potrebnih i kompletnih odgovora iscrpljuje i potkopava smisao postojanja građanske kontrole policije. To otežava i odugovlači naš rad, a pojedincima u Policiji omogućava da nastave da bude dosljedni kompromitovanoj i lošoj praksi. Želimo da podržimo i pomognemo otvaranje Policije za promjene i konstruktivne kritike i da je oslobodimo odbrambenog i emotivnog stava. Savjet je uspostavljen da bi se ojačalo povjerenje javnosti u Policiju. Zato su neprihvatljivi pokušaji, koji se očituju kroz ignorisanje naših ocjena i preporuka, da se priguši i marginalizuje glas javnosti koji se čuje kroz građansku kontrolu policije.

MONITOR: Šta bi po vama bilo najaktuelnije i najvažnije pitanje za direktora Uprave policije ?
ZEKOVIĆ:Ozbiljan problem crnogorske policije iz percepcije nezavisnog nadzora jeste skriveno nedolično ponašanje policijskih službenika, koje ostaje takvo, uglavnom, zbog postojanja policijske kulture koja podstiče odsustvo odgovornosti, unutrašnju solidarnost i ćutanje o raznim kontroverzama. Jednako važno nam je i da razgovaramo o bezbjednosti novinara i nastavku borbe protiv organizovanog kriminala.

MONITOR: Kako vidite smjene i nova kadrovska rješenja u policiji? Suštinske promjene ili nešto drugo?
ZEKOVIĆ: Crnogorska policija je tokom godina prošla kroz brojne krizne situacije. Zato su organizacijske i kadrovske reforme poželjne i mogu biti produktivne. Uostalom, javnost ih u kontinuitetu zahtijeva. Građanska kontrola policije često ukazuje na starješine i službenike policije čija odgovornost, u operativnom smislu, mora biti jasna i nedvosmislena. Prilično smo oštro reagovali kada smo prepoznali da pokušavaju da, u tom smislu, izigraju građane. Zato ćemo i dalje nastaviti sa oštrom kritikom i prozivkom, osnovanom pohvalom ali i podržati svaku kadrovsku promjenu zbog odgovornosti i rezultata. Želimo da to bude proaktivna strategija novog menadžmenta i zato je, bar u ovom trenutku, za nas manje važno da li je to okupljanje podobnih i provjerenih kadrova. Saznajemo da se značajno smanjuje broj službenika policije koji su neraspoređeni, što praktično znači da primaju platu a ne rade. Pozdravljamo i podržavamo odlučnost da se napokon ta situacija riješi jer je to odgovoran odnos prema resursima i vodi boljim rezultatima policije.

MONITOR: Kakva je bezbjednosna situacija u zemlji? Loša ili "odlična"?
ZEKOVIĆ: Kada postoje brojni izazovi, rizici i prijetnje za destabilizaciju, nemoguće je o bezbjednosti zemlje razmišljati na crno bijeli način. Svjesni smo da se Crna Gora i dalje nalazi u kriznom i konfliktom regionu, u kojem su moguće različite nijanse prelivanja. Tamošnje političke prilike jesu potencijalni rizik po našu bezbjednost, ali crnogorska državna politika i bezbjednosne strukture koje je prate kontinuirano doprinose pozitivnom oblikovanju bezbjednosnog okruženja u regionu. Trenutno, na unutrašnjem planu, organizovani kriminal nije, kao ranije, povećana opasnost. Pojačani pritisak prema strukturama kriminala za sada povoljno rezultira po unutrašnju bezbjednost Crne Gore. Politički događaji, korupcija i dešavanja u bankarskom sektoru svakako se odražavaju na političko bezbjednosnu situaciju. Komplikuju je ali bez uticaja na vitalne funkcije države, što znači da su pokrenute aktivnosti, unutar sistema, za sprečavanje neželjenih događaja, čak i kod elementa ekonomske bezbjednosti.

MONITOR: Opet se mijenjao zakon o policiji. Ovoga puta Uprava policije izmješta se iz Ministarstva, odnosno vraća se na staro rješenje. Da li je to opravdano? Kakva su dosadašnja iskustva?
ZEKOVIĆ: Samostalnost policije se suštinski ne odražava na kontrolore njenog rada. U nadležnosti ministra su i dalje poslovi nadzora, unutrašnja kontrola i etički odbor policije. Parlamentarni i građanski nadzor policije nastavljaju kako su i do sada radili. Cijenim da ovo rješenje povećava odgovornost i direktora i ministra unutrašnjih poslova. Starješina policije više ne može, ne smije reći da mu je oduzeta moć i da nije u stanju da riješi neki problem. S druge strane, ministar više neće biti gušen pitanjima svakodnevnog tehničkog funkcionisanja policije. Neće nailaziti ni na opstrukcije iz policije, što se ranijim ministrima dešavalo. Može da se usredsrijedi na rezultate prvog starješine policije i napokon unaprijedi rad unutrašnje kontrole. Bez obzira na status policije, ranija ministrovanja, izuzev pokušaja Danilovića, kada govorimo o nadzoru policije, bila su manje-više šarena laža, pa i promašaj.

MONITOR: Još se ne zna ko su policajci koji su u noći oktobarskih protesta vršili torturu. Po vama napore tužilaštva u tom poslu podriva i opstruira odsustvo profesionalne i političke odgovornosti u vrhu policije?
ZEKOVIĆ: Najmanje deceniju u našem društvu široko i kontraverzno polemišemo oko razvijene koncepcije unutar policije koja onemogućava nadzor i tužilačke istrage kako bi se identifikovali i procesuirali stvarni izvršioci krivičnih djela u policijskim uniformama. Određena kršenja ljudskih prava su kompenzovana obeštećenjima ali to nije dovoljno i to ne može zadovoljiti društvo koje drži do bezbjednosti i vladavine prava. I pored tako snažnog pritiska javnosti, kojem se nakon državnog tužilaštva pridružio i Ustavni sud, nema napretka. Stoga je opravdan zaključak da to nije samonikla pojava već je riječ o zloupotrebi policije i političkoj odluci da se ne otkriju kompromitovani policajci.

MONITOR: Kako ocjenjujete reformu policije i rezultate u oblasti suzbijanja korupcije I organizovana kriminala ?
ZEKOVIĆ: Postignuti su brojni dobri rezultati koji potvrđuju, između ostalog, status zemlje u procesu evropskih integracija i članstvo u NATO. To ocjena dolazi iz svakodnevnog praćenja policijskih operacija. Vidljivo su unaprijeđeni kapaciteti, pa i rezultati, za rad u zajednici, sa građanima, u problematici zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kod procesuiranja govora mržnje, čak i u online prostoru. Unaprijeđena je bezbjednost svih osjetljivih društvenih grupa. Primjena zakona po mnogim linijima rada je napredovala. Međutim, reforma nije uspjela na svim poljima. Ima još teškog posla, posebno da se zatvore ključna pregovaračka poglavlja. Primarno je da se postigne optimalna koordinacija i saradnja, timski rad, svih aktera bezbjednosti koji primjenjuju zakon, naročito policije i tužilaštva. Sagovornici u policiji često, ali stidljivo, krijući, saopštavaju da imaju ozbiljne probleme u saradnji sa tužilaštvom. Za dalju reformu esencijalno je da su službenici posvećeni svom policijskom poslu. Neprihvatljivo je da se, pa i prikriveno, bave drugim i dodatnim aktivnostima, bez obzira da li se radi o poslovima privatnog obezbjeđenja, ugostiteljstvu ili trgovinu. Očekujemo da se pojača monitoring problematičnih policijskih jedinica i unaprijedi praksa njihovog postupanja. Uprava policije treba da svoju samostalnost koristi na način koji omogućava vladavinu prava, nadzor i istražne radnje što znači da je oslobođena upliva politike i kriminala.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...