Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠUME I ŠUMARSTVO – ŠANSA ILI PROBLEM: Posječena grana razvoja

Objavljeno prije

na

Slabo gazdovanje Uprave za šume, bespravna sječa, neodgovornost koncesionara, nepoštovanje zacrtanih planova za sadnju i prevenciju požara, ključni su razlozi zbog kojih su nam šume umjesto potencijala postale problem, zaključuje se u analizi KOD-a

 

Šumarstvo – alternativa razvoja Crne Gore, analiza koju su uradili Vuk Iković, Milan Gazdić, Momčilo Gajević, Darko Zarubica za Organizaci-ju KOD, predstavlja osvrt na aktuelne probleme i potencijale koje ima Crna Gora kao zemlja čije je dvije trećine teritorije  pokriveno šumama.

Šume i šumsko zemljište čine 69,4 odsto (964.262 ha) teritorije Crne Gore. Po tom parametru, procentualno, ispred Crne Gore su samo Finska, Švedska i Slovenija sa oko 70 odsto teritorije pod šumama. Što se okruženja tiče, Srbija pod šumama ima oko 31 odsto svoje teritorije, Bosna i Hercegovina 53, Sjeverna Makedonija 40, a Kosovo oko 40 odsto.

U vlasništvu države je 52,3 odsto svih šuma u Crnoj Gori, dok je privatnih šuma 47,7 odsto. Visoke šume čine 51 odsto, dok su izdanačke šume (samonikli izdanci iz panjeva posječenih stabala, daju drvo lošeg kvaliteta) zastupljene sa 48 odsto u ukupnoj površini pod šumama. Ovoliki procenat izdaničkih šuma, koje su manjeg kvaliteta, pokazatelj je načina gazdovanja i nebrige o šumama. O kakvoj nebrizi se radi svjedoče uporedni podaci. Tako površina izdanačkih šuma u Njemačkoj iznosi oko dva odsto, dok je površina izdanačkih šuma u skoro svim zapadnim zemljama manja od pet odsto ukupne površine pod šumama.

A da o šumama na pravi način i nema ko da brine govori struktura zaposlenih u Upravi za šume. Šumarski inženjeri čine 17 odsto zaposlenih naše krovne institucije za zaštitu šuma. U sličnoj instituciji Srbija ima 36 odsto šumarskih inženjera, a u njemačkoj saveznoj državi Baden-Vutenberg, u nadležnoj instituciji za šume, preko 70 odsto zaposlenih čini visokoobrazovani kadar,  tj. diplomirani inženjeri, magistri i doktori nauka šumarstva. Pride, od 70 inženjera zaposlenih u crnogorskoj Upravi za šume samo 29 radi na poslovima doznake stabala, što znači da svaki inženjer doznačar pokriva površinu od 33.250 ha šuma i šumskog zemljišta (približna površina opštine Mojkovac).

Kao rezultat dosadašnjeg upravljanja šumama imamo podatak, koji KOD prezentira, da je u Crnoj Gori prošle godine bespravno posječeno 4.932,6 tona drveta. Ta i tolika bespravna sječa koštala je građane 850 hiljada eura, što je približno petina budžeta Uprave za šume za 2019. godinu (ukupan budžet Uprave za šume za 2019. iznosio je 4,6 miliona). Pored direktne postoji i indirektna šteta, a ona može biti do deset puta veća. S tim u vezi izgubljena dobit i ekološka šteta 2019. godine je iznosila oko 8,5 miliona eura, što je više i od vrijednosti desetogodišnjeg izvoza namještaja iz Crne Gore (svega osam miliona eura).

Pored ilegalnih i nezakonitih sječa u šumi, veliki uticaj na stanje šuma ima i uklanjanje samo najkvalitetnijih stabala. Otkada je 2007. uveden koncesioni sistem gazdovanja šumama, koncesionari sami sebi organizuju sječu stabala. Pored stabala dobrog kvaliteta doznačena su stabla lošeg kvaliteta (zakržljala, bolesna, oštećena), koja treba ukloniti radi sprječavanja širenja šumskih bolesti i stvaranja prostora za formiranja i rast zdravih stabala. Kako je cijena stabala lošeg kvaliteta niska, korisnik šuma (koncesionar) izbjegava njihovu sječu. U isto vrijeme eksploatiše stabla dobrog kvaliteta, često i ona koja nijesu doznačena, što u konačnom rezultira pojavom širenjem bolesti i ubrzanom obolijevanju šuma, a onda i dugoročnim gubicima.

Pored nedovoljne brige o šumama od strane Uprave za šume, te štete koju šumama nanose koncesionari, KOD apostrofira i požare koji svake godine progutaju hektare i hektare naših šuma. Pored izostanka prevencije i nedovoljne sanacije opožarenih šuma, problematična je i procjena štete. Štete prouzrokovane požarima 2012. godine, koji su zahvatili oko sedam odsto teritorije Crne Gore, procijenjene su na oko svega 4,6 miliona eura. Procijenjena šteta po hektaru iznosila je 830 eura. Kada su stručnjaci radili procjenu štete nastalu od šumskih požara u Srbiji za period od 2000. do 2009. kada je izgorelo oko 16.500 hektara šuma, procijenjena šteta iznosila je oko 320 miliona ili 20.000 eura po hektaru.

Nakon 2012. procjena se mijenja, naniže, pa u periodu do 2018. kada je bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628 ha, šteta se projenjuje na 6,4 miliona. To znači da je procijenjena šteta po hektaru oko 190 eura. Za razliku od naše zvanične statistike, iz KOD-a navode da se, prema evropskom modelu ,,ukupne štete”, procjenjuje da je samo 2017. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 700 miliona eura (20.000 €/ha). Uprava za šume je istu štetu procijenila na 1,7 miliona, odnosno, oko 50 eura po hektaru šume.

Stepen nebrige i neodgovornosti prema prostoru oslikava i podatak da je u Crnoj Gori 2017. opožarena površina šuma i šumskog zemljišta iznosila oko 360 km2. Iste godine u Grčkoj je opožareno oko 100 km2, u Sjevernoj Makedoniji 146,5 km2, a u Sloveniji manje od jednog kvadratnog kilometra. Samo te 2017. u Crnoj Gori je zabilježen 1.461 požar u šumama i opožareno je duplo više nego u periodu od 1955. do 1985. kada je su zabilježena 1.730 šumska požara u kojima je stradalo 155 km2 šuma.

Međutim, u periodu 1955. do 1988. zasađivalo se najmanje 1,5 miliona sadnica godišnje. Sada smo daleko od toga i pored ogromne štete koju čine požari. Posljednjih godina Uprava za šume uspijeva da zasadi samo pola miliona sadnica godišnje.

Autori analize ukazuju da u Crnoj Gori godišnje nastaje oko 100.000 m drvnog otpada. U procesu prevođenja izdanačkih šuma u šume visokog kvaliteta može se godišnje obezbijediti oko 250.000 m3 drvne mase. Ovo je dovoljna sirovina za 150.000 tona peleta godišnje, a to je oko 25 miliona eura. Toliko je upravo Crna Gora prihodovala za šest godina (od 2007. do 2012) od koncesija za korišćenje šuma.

Ukoliko bi iskoristili drvni otpad i biomasu koja nastaje uređivanjem izdanačkih šuma (300.000 m3), računaju autori analize, dobili bismo sirovinu dovoljnu za proizvodnju najmanje 180.000 tona iverice godišnje, odnosno oko 75 miliona eura, a to je vrijednost namještaja koji smo uvezli prošle godine.

Crna Gora je tokom posljednjih deset godina uvezla gotovo pola milijarde eura namještaja, a izvezla svega osam miliona. Deseti dio tog iznosa (uvoza) dovoljan je da se u drvopreradi i proizvodnji namještaja zaposli i do 4.000 ljudi u 7- 8 pogona ili manjih fabrika, dominantno na sjeveru države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo