Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠUME I ŠUMARSTVO – ŠANSA ILI PROBLEM: Posječena grana razvoja

Objavljeno prije

na

Slabo gazdovanje Uprave za šume, bespravna sječa, neodgovornost koncesionara, nepoštovanje zacrtanih planova za sadnju i prevenciju požara, ključni su razlozi zbog kojih su nam šume umjesto potencijala postale problem, zaključuje se u analizi KOD-a

 

Šumarstvo – alternativa razvoja Crne Gore, analiza koju su uradili Vuk Iković, Milan Gazdić, Momčilo Gajević, Darko Zarubica za Organizaci-ju KOD, predstavlja osvrt na aktuelne probleme i potencijale koje ima Crna Gora kao zemlja čije je dvije trećine teritorije  pokriveno šumama.

Šume i šumsko zemljište čine 69,4 odsto (964.262 ha) teritorije Crne Gore. Po tom parametru, procentualno, ispred Crne Gore su samo Finska, Švedska i Slovenija sa oko 70 odsto teritorije pod šumama. Što se okruženja tiče, Srbija pod šumama ima oko 31 odsto svoje teritorije, Bosna i Hercegovina 53, Sjeverna Makedonija 40, a Kosovo oko 40 odsto.

U vlasništvu države je 52,3 odsto svih šuma u Crnoj Gori, dok je privatnih šuma 47,7 odsto. Visoke šume čine 51 odsto, dok su izdanačke šume (samonikli izdanci iz panjeva posječenih stabala, daju drvo lošeg kvaliteta) zastupljene sa 48 odsto u ukupnoj površini pod šumama. Ovoliki procenat izdaničkih šuma, koje su manjeg kvaliteta, pokazatelj je načina gazdovanja i nebrige o šumama. O kakvoj nebrizi se radi svjedoče uporedni podaci. Tako površina izdanačkih šuma u Njemačkoj iznosi oko dva odsto, dok je površina izdanačkih šuma u skoro svim zapadnim zemljama manja od pet odsto ukupne površine pod šumama.

A da o šumama na pravi način i nema ko da brine govori struktura zaposlenih u Upravi za šume. Šumarski inženjeri čine 17 odsto zaposlenih naše krovne institucije za zaštitu šuma. U sličnoj instituciji Srbija ima 36 odsto šumarskih inženjera, a u njemačkoj saveznoj državi Baden-Vutenberg, u nadležnoj instituciji za šume, preko 70 odsto zaposlenih čini visokoobrazovani kadar,  tj. diplomirani inženjeri, magistri i doktori nauka šumarstva. Pride, od 70 inženjera zaposlenih u crnogorskoj Upravi za šume samo 29 radi na poslovima doznake stabala, što znači da svaki inženjer doznačar pokriva površinu od 33.250 ha šuma i šumskog zemljišta (približna površina opštine Mojkovac).

Kao rezultat dosadašnjeg upravljanja šumama imamo podatak, koji KOD prezentira, da je u Crnoj Gori prošle godine bespravno posječeno 4.932,6 tona drveta. Ta i tolika bespravna sječa koštala je građane 850 hiljada eura, što je približno petina budžeta Uprave za šume za 2019. godinu (ukupan budžet Uprave za šume za 2019. iznosio je 4,6 miliona). Pored direktne postoji i indirektna šteta, a ona može biti do deset puta veća. S tim u vezi izgubljena dobit i ekološka šteta 2019. godine je iznosila oko 8,5 miliona eura, što je više i od vrijednosti desetogodišnjeg izvoza namještaja iz Crne Gore (svega osam miliona eura).

Pored ilegalnih i nezakonitih sječa u šumi, veliki uticaj na stanje šuma ima i uklanjanje samo najkvalitetnijih stabala. Otkada je 2007. uveden koncesioni sistem gazdovanja šumama, koncesionari sami sebi organizuju sječu stabala. Pored stabala dobrog kvaliteta doznačena su stabla lošeg kvaliteta (zakržljala, bolesna, oštećena), koja treba ukloniti radi sprječavanja širenja šumskih bolesti i stvaranja prostora za formiranja i rast zdravih stabala. Kako je cijena stabala lošeg kvaliteta niska, korisnik šuma (koncesionar) izbjegava njihovu sječu. U isto vrijeme eksploatiše stabla dobrog kvaliteta, često i ona koja nijesu doznačena, što u konačnom rezultira pojavom širenjem bolesti i ubrzanom obolijevanju šuma, a onda i dugoročnim gubicima.

Pored nedovoljne brige o šumama od strane Uprave za šume, te štete koju šumama nanose koncesionari, KOD apostrofira i požare koji svake godine progutaju hektare i hektare naših šuma. Pored izostanka prevencije i nedovoljne sanacije opožarenih šuma, problematična je i procjena štete. Štete prouzrokovane požarima 2012. godine, koji su zahvatili oko sedam odsto teritorije Crne Gore, procijenjene su na oko svega 4,6 miliona eura. Procijenjena šteta po hektaru iznosila je 830 eura. Kada su stručnjaci radili procjenu štete nastalu od šumskih požara u Srbiji za period od 2000. do 2009. kada je izgorelo oko 16.500 hektara šuma, procijenjena šteta iznosila je oko 320 miliona ili 20.000 eura po hektaru.

Nakon 2012. procjena se mijenja, naniže, pa u periodu do 2018. kada je bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628 ha, šteta se projenjuje na 6,4 miliona. To znači da je procijenjena šteta po hektaru oko 190 eura. Za razliku od naše zvanične statistike, iz KOD-a navode da se, prema evropskom modelu ,,ukupne štete”, procjenjuje da je samo 2017. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 700 miliona eura (20.000 €/ha). Uprava za šume je istu štetu procijenila na 1,7 miliona, odnosno, oko 50 eura po hektaru šume.

Stepen nebrige i neodgovornosti prema prostoru oslikava i podatak da je u Crnoj Gori 2017. opožarena površina šuma i šumskog zemljišta iznosila oko 360 km2. Iste godine u Grčkoj je opožareno oko 100 km2, u Sjevernoj Makedoniji 146,5 km2, a u Sloveniji manje od jednog kvadratnog kilometra. Samo te 2017. u Crnoj Gori je zabilježen 1.461 požar u šumama i opožareno je duplo više nego u periodu od 1955. do 1985. kada je su zabilježena 1.730 šumska požara u kojima je stradalo 155 km2 šuma.

Međutim, u periodu 1955. do 1988. zasađivalo se najmanje 1,5 miliona sadnica godišnje. Sada smo daleko od toga i pored ogromne štete koju čine požari. Posljednjih godina Uprava za šume uspijeva da zasadi samo pola miliona sadnica godišnje.

Autori analize ukazuju da u Crnoj Gori godišnje nastaje oko 100.000 m drvnog otpada. U procesu prevođenja izdanačkih šuma u šume visokog kvaliteta može se godišnje obezbijediti oko 250.000 m3 drvne mase. Ovo je dovoljna sirovina za 150.000 tona peleta godišnje, a to je oko 25 miliona eura. Toliko je upravo Crna Gora prihodovala za šest godina (od 2007. do 2012) od koncesija za korišćenje šuma.

Ukoliko bi iskoristili drvni otpad i biomasu koja nastaje uređivanjem izdanačkih šuma (300.000 m3), računaju autori analize, dobili bismo sirovinu dovoljnu za proizvodnju najmanje 180.000 tona iverice godišnje, odnosno oko 75 miliona eura, a to je vrijednost namještaja koji smo uvezli prošle godine.

Crna Gora je tokom posljednjih deset godina uvezla gotovo pola milijarde eura namještaja, a izvezla svega osam miliona. Deseti dio tog iznosa (uvoza) dovoljan je da se u drvopreradi i proizvodnji namještaja zaposli i do 4.000 ljudi u 7- 8 pogona ili manjih fabrika, dominantno na sjeveru države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo