Monitor.co.me

CIJENE I PLATE: Skupo i jadno

E-mail Ispis PDF
ticketProtekle sedmice objavljeno je da se crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines nalazi među najskupljim kompanijama na svijetu. To je samo još jedna od vijesti koje pokazuju da su cijene u Crnoj Gori visoke u odnosu na susjedne zemlje, Evropu ili svijet. Kad se takve brojke uporede sa prosječnom platom savršeno je jasno koliko običan svijet u Crnoj Gori jedva živi i koliko često je sve što je ogromnom broju dostupno tek: 'ljeba i drva".

Statistički portal Statista i veb stranica za planiranje putovanja Rome2Rio uporedili su dvije stotine glavnih avioprevoznika prema prosječnoj cijeni jednog kilometra na međunarodnim letovima, prenijela je AlJazeera Balkans. Analiza je pokazala da se, sa cijenom od 0,37 dolara po kilometru, Montenegro Airlines nalazi među deset najskupljih kompanija.

Najskuplja je italijanska kompanija Air Dolomiti sa cijenom od 0,48 dolara, što je 11 centi skuplje od našeg avioprevoznika. Najjeftiniji su azijski avioprevoznici, među kojima je prvi Air Asia X sa prosječnom cijenom od 0,07 dolara po kilometru. Trideset centi jeftinije od Montenegro Airlines-a.

Naravno, većina građana Crne Gore i ne leti nikuda. Međutim, nimalo nije jeftino ni sjesti u autobus. Za kartu od Podgorice do Berana, na primjer, treba platiti devet ili deset eura. Taj put je dugačak oko 140 kilometara, što znači da vožnja košta 0.071 euro po kilometru. Prelazak preko srpske zemlje nekako je jeftiniji. Put od Podgorice do Beograda dugačak je oko 540 kilometara, autobuska karta košta 19 eura, to jest 0.035 eura po kilometru. Upola manje. Ako iz Berana krenete za Beograd treba da pređete oko 400 kilometara. Autobusku kartu platićete 14 – 15 eura, što će reći 0.038 eura po kilometru. Slično je i ako izračunate koliko košta put do drugih mjesta u Srbiji.

Može se i autom. O cijenama goriva se ovih dana puno pisalo. Crna Gora je redovno među zemljama sa najskupljim gorivom u regionu. Najnovijim poskupljenjem preteki smo i Njemačku, Austriju i Luksemburg. Prosječna plata u Njemačkoj je oko 2.300, Austriji oko dvije hiljade, Luksemburgu malo preko tri hiljade eura.

I po skupoj struji smo poznati. Početkom godine objavljeni su podaci Eurostata o cijenama struje u Evropi za 2015, 2016. i 2017. godinu uključujući prenos i poreze. Cijena struje u Crnoj Gori je u 2017. godini iznosila 9,7 centi po kilovat-satu. Pošto nam je prošlog ljeta stopa poreza na dodatu vrednost porasla sa 19 na 21 odsto, a početkom godine struja poskupila za šest odsto cijena kilovat-sata stigla je do 10,4 centa.

Najjeftiniju struju u regionu plaćaju domaćinstva Srbije, odnosno Kosova - 6,6 centi za kWh. U Bosni i Hercegovini struja košta 8,6 centi za kilovat-sat i nešto je veća nego u Albaniji, odnosno Makedoniji gdje je cijena električne energije po kWh 8,4 odnosno 8,2 centa. Skuplje su od Crne Gore Hrvatska i Slovenija gdje se struja prodaje po cijeni 12, odnosno 16,1 centi po kWh. Prosječna plata u Sloveniji je 1.062, u Hrvatskoj 835 eura.

O, da. Domaćinstva koja redovno plaćaju popust od Elektroprivrede dobijaju popust od deset procenata. Caka je u tome da popust ne daje i Elektroprenos i da se on ne odnosi na brojne druge stavke na računu. Sve skupa znači da će vam, ako uspijete da redovno plaćate račune, biti obračunato deset odsto popusta na dio koji plaćate Elektroprivredi što čini nešto više od jedne trećine računa. Najjednostavnije: ako vam je račun sto eura, uz popust ćete platiti oko 3.5 eura manje. To se zove: Zlatni tim. Kad platite račun od sto, oko pet eura će direktno otići kompanijama koje proizvode struju iz obnovljivih izvora energije. Vi ćete platiti PDV, oni što su pravili male elektrane bili su oslobođeni tog nameta kad su uvozili materijal za gradnju. Takve su regule.

U posljednjem izvještaju Evropska komisija nas je opomenula da nam ne treba više mini elektrana. Vlada je objavila da više neće izdavati dozvole za njihovu gradnju. Osim za one koje su već ,,u proceduri'', jer je, kažu, Crna Gora blizu ostvarivanja Nacionalnog cilja od 33 odsto energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Priča je van pameti jer se u Crnoj Gori pola struje proizvodi u pljevaljskoj Termoelektrani, a druga polovina u hidrocentralama koje su obnovljive, ali smo plaćali. I plaćaćemo.

Jer, kod nas je otkup struje proizvedene u malim elektranama obavezan. U Njemačkoj, na primjer, raspisuje se tender, pa, naravno, budu prihvaćene samo razumne cijene. Niže po kilovatu od onih u Crnoj Gori.

Naravno da ima još. Silno su se lani telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori, uz podršku vladinih službi, trudile da pokažu da internet kod nas nije skup i spor. Američka istraživačka grupa M-lab je tada objavila rezultate istraživanja po kojima je širokopojasni internet u Crnoj Gori najsporiji među zemljama bivše Jugoslavije.

Crna Gora je, kako je objavljeno, 70 mjesta ispod Singapura koji je prvi na M-lab-ovoj listi država sastavljenoj po brzini širokopojasnog interneta. Od država bivše Jugoslavije, najbolje plasirana Slovenija je na 25. mjestu, slijede Hrvatska na 40., Srbija na 41., Makedonija na 59. i Bosna i Hercegovina na 61. Od zemalja regiona, samo je Albaniija iza Crne Gore, na 78. mjestu.

Tadašnji direktor Agencije za telekomunikacije Zoran Sekulić objasnio je za RFE da se tu «ne radi o objektivnim mogućnostima koje pružaju operatori jer su te mogućnosti znatno veće, već o paketima za koje se opredjeljuju korisnici». Rekao je i da cijene paketa brzog interneta nijesu ,,odbijajući element''. Nego, valjda, ljudi u Crnoj Gori prosto vole da odsjede malo prije nego im se otvori stranica na koju su ,,kliknuli''.

Istraživanje M-lab-a je trajalo godinu, obuhvatlo je 63 miliona testova, ali su nadležni odlučili da ne povjeruju. A nije se preteško uvjeriti. Upoređujući slične ,,pakete'' u Crnoj Gori i BiH lako se može vidjeti da kod nas 160 kanala, uz besplatne razgovore u mreži i internet od 120 / 6 Mb/s treba platiti 46,6 eura. U BiH za 38 eura se dobija: 215 kanala, besplatni razgovori u svim mrežama u BiH, i internet od 120/10 Mb/s. U crnogorskom Telekomu paket „Magenta1 xl" košta 50,50, u Telekomu u Hrvatskoj 40 eura.

Upućeni kažu da su kod svih u okruženju dostupnije veće brzine interneta. Kod nas se mogu vidjeti uglavnom u reklamama i u nekoliko ulica u stambenim četvrtima u centrima gradova. Ponuda u okruženju mnogo je povoljnija i zbog toga što sadrži i telefonske razgovore prema drugim mrežama, kao i prema inostransvu.

Prema posljednjim objavljenim podacima kupovna moć u Crnoj Gori iznosi 42 odsto prosjeka u Evropskoj uniji. U aprilu je vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila 633 eura. Samo za hranu četvoročlanoj porodici je trebalo skoro 260 eura. Svi već znamo - to je ona Monstatova korpa prema kojoj se za hranu troši 2,13 eura dnevno po članu familije. Prosječna zarada u aprilu je iznosila 510 eura.

Uobičajilo se nekako da, kad se porede plate u regionu Crna Gora zauzme sredinu tabele. Iznad su Slovenija i Hrvatska, ispod Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Uz mrvicu pažnje postaje jasno da nije riječ ni o kakvoj „zlatnoj sredini". Prosječna plata u Sloveniji je dvostruko veća od one u Crnoj Gori, hrvatski prosjek je više od 300 eura iznad našeg. U donjem dijelu tabele razlike su mnogo manje. Nakon 510 u Crnoj Gori slijedi prosječna plata u Srbiji, niža za oko 50 eura. Plate u BiH niže su za 70, a u Makedoniji za 130 eura od ovdašnjih.

Tako, neka nas niko ne poredi. Živjeti u Crnoj Gori je neuporedivo iskustvo.


Miloš BAKIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1457 / 21.septembar 2018. KAKO JE REGIONALNI VODOVOD IZGUBIO 12 MILIONA EUR...

 

Monitor broj 1456

Monitor broj 1456 / 14.septembar 2018.   OKONČANA LEGALIZACIJA BESPRAVNIH OBJEKATA:...

 

Monitor broj 1455

Monitor broj 1455 / 7.septembar 2018. AERODROMI U RALJAMA VLASTICijena koruptivne po...